Naša područja

Javna nabava​

Javna nabava proces je ugovaranja nabave robe, radova ili usluga radi zadovoljavanja javnih potreba. Kompleksnost tog procesa, kao i cijelog sustava javne nabave, proizlazi iz potrebe regulacije tog odnosa kako bi se zaštitila ravnopravnost natjecatelja, odnosno kako bi se osigurao postupak potrošnje javnih sredstava koji će gospodarskim subjektima omogućiti pristup na jednakoj i transparentnoj osnovi.

U procesu potrošnje javnih sredstava važno je voditi računa da on mora biti primarno u javnom interesu, a koji interes se očituje u transparentnosti postupka vezanog za angažman javnih financijskih sredstava, dok bi ciljevi tog procesa trebali obuhvatiti zadovoljavanje potreba javnog sektora uz istodobno ostvarivanje najveće vrijednosti za uložena sredstva poreznih obveznika.

Radi značajnih vrijednosti javne nabave, kako u Republici Hrvatskoj tako i na razini Europske unije, područje javne nabave predstavlja važan segment gospodarstva s velikim opsegom transakcija i kompleksnim odnosima dionika koji sudjeluju u tom procesu.

Radi kompleksne regulative područja javne nabave koja obuhvaća javno nabavne EU Direktive, uključujući pravna shvaćanja Suda EU, te nacionalno zakonodavstvo o javnoj nabavi, i često kontradiktorna ili nejasna tumačenja nadležnih nacionalnih tijela u sustavu javne nabave, isto područje zahtijeva visoku razinu znanja i stalne stručne ekspertize, stoga je razmjena znanja i iskustva ključan faktor razumijevanja ove složene materije.

Sukob interesa

Sukob interesa nastaje kad pojedinac ima priliku staviti svoje privatne interese ispred vlastitih službenih dužnosti.

Radi obveze nepristranosti u obavljanju javnih poslova – jer javni se poslovi obavljaju u javnom interesu, primjenjuju se različite mjere koje trebaju otkloniti i najmanju sumnju na objektivnost u postupanju. Isto iz razloga što istovremeno u svakodnevnom životu pojedinci imaju mnogo uloga i različitih interesa, pa tako i izvršitelji javnih poslova imaju različite privatne interese i financijske i nefinancijske prirode, povezane s različitim aspektima privatnog života.

Koncept sukoba interesa se, pritom, odnosi na rizik da bi neki od mnogih pojedinačnih osobnih interesa pojedinca mogli, u sukobu s javnim i profesionalnim dužnostima, ugroziti  nepristrano i objektivno donošenje odluke tijela ispred kojeg djeluju.

Naime, svakodnevno se isti pojedinci susreću s pitanjima i dilemama u situaciji u kojoj moraju birati između dva pravca djelovanja i zapravo je ključno kako se s istim sukobima nositi. Dakle, priroda je stvari živjeti s tim sukobima i upravljati njima, a ispravno upravljanje različitim interesima temeljni je element dobre uprave i postupanja nositelja javnih ovlasti. Pritom sukob interesa predstavlja stvarnu, potencijalnu ili izglednu ugrozu za povjerenje koje građani imaju u nositelje javnih ovlasti.

Regulacija sukoba interesa nije jednostavna, a budući isti koncept zapravo sadrži rizik neprikladnosti, a ne samu neprikladnost, i zapravo isti koncept implicira da takav sukob može, ali i ne mora, ugroziti objektivnost donositelja javne odluke. Pritom, iako pojedinac jedini može sigurno utvrditi sve odnose povezanosti i vlastite privatne interese, ponašanje nositelja javnih ovlasti vidljivo je javnosti i zaključak o njegovom integritetu u konačnici donose građani.

Stoga je upravo pojavni oblik sukoba interesa vrlo važan, iako temeljen na moguće nedostatno informacija, zbog toga što percepcija građana o sukobu interesa utječe na njihovo povjerenje u upravu i nositelje različitih funkcija u javnoj upravi.

Ovaj standard pojavnosti sukoba interesa ključan je aspekt razumijevanja i ispravnog upravljanja situacijama sukoba interesa.

 

Sport

Sport ima značajnu ulogu u cjelokupnom razvoju čovjeka i društva.

Sportom se potiče razvoj motoričkih vještina, koordinacije, snage, izdržljivosti i fleksibilnosti, bavljenje sportom pomaže u održavanju zdrave tjelesne težine, smanjuje rizik od kroničnih bolesti i poboljšava cjelokupno zdravlje. 
Sport može doprinijeti razvoju emocionalne stabilnosti, samopouzdanja i samopoštovanja. Kroz postizanje ciljeva i prevladavanje izazova u sportu, pojedinci razvijaju otpornost na stres, sposobnost suočavanja s neuspjehom i emocionalnu zrelost. Sport pruža priliku za interakciju s vršnjacima, učenje timskog rada, suradnje i poštovanja pravila. Kroz sportske aktivnosti, razvijaju se socijalne vještine, osjećaj pripadnosti i sposobnost rješavanja konflikata. 
Sport može pozitivno utjecati na kognitivne funkcije poput pažnje, koncentracije, pamćenja i sposobnosti donošenja odluka.

Sport i tjelesna aktivnost omogućavaju mladima stjecanje informacija o čuvanju i unapređivanju zdravlja, osposobljava ih da prate i poduzimaju mjere za razvijanje i poboljšanje osobina, sposobnosti, znanja i postignuća.

Zbog nedvojbene vrijednosti sporta, vrata sporta trebala bi biti otvorena svima koji se za sport odluče!

Edukacije za sve sudionike procesa javne i sve one kojima su potrebna temeljna znanja i aktualne spoznaje

Stručna usavršavanja iz javne nabave